Posljedice infekcije

Dio ljudi nakon korone razvit će dugi COVID – umor, iscrpljenost i kognitivnu disfunkciju

Autor: Redakcija
event 22.03.2021.
Foto: Shutterstock

Dugotrajne posljedice nakon što prebole koronu još su lani uslijed svoje pandemijske kataklizme primjetili talijanski liječnici te počeli osnovati post COVID-19 bolničke odjele. Ustrojavanje takvih bolničkih jedinica slijedi i u Hrvatskoj.

Nepoznato je još hoće li posljedice koje im je ostavio COVID-19 pacijenti u Hrvatskoj liječiti na jednom centralnom mjestu što je jedan od planova pa su već sada neke bolnice, poput riječkog KBC-a, samostalno osnovale prvu takvu ambulantu. 

Uz mnoge nepoznanice s kojima je svijet zatekla ova pandemija, SARS-CoV-2 godinu kasnije struci je puno, da tako kažemo, poznatiji. S obzirom na veliki broj zaraženih te nažalost i preminulih, liječnici se danas osim liječenjem te bolesti bave i saniranjem posljedica koje COVID-19 ostavlja kod dijela ljudi nakon što su ga preboljeli. Točnije kod njih od 10 do 35 posto koliko će ih, prema podacima iz dosad objavljenih studija, razviti dugi COVID. Podatak je to koji je prezentirala prim.dr. sc. Višnja Supanc na prvom Post COVID simpoziju u organizaciji niza stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora. 

Koliki će to biti problem daju nam uvid i objavljene studije; navode čak 66 simptoma od kojih su najčešći umor, kronična iscrpljenost i kognitivna disfunkcija. Zbog tih simptoma polovica oboljelih je morala reducirati svoje radne obaveze, a petina nije bila više radno sposobna – objasnila je dr. Supanc, predsjednica Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje. 

Karakteristika za post COVID simptome je, navodi, da često fluktuiraju i da su cikličkog karaktera te dolaze u fazama pogoršanja i poboljšanja.

Prema istraživanju berlinske Charite bolnice gdje su pratili 42 ljudi koji su preboljeli blagi do umjereni COVID-19, prosječne dobi od 36 godina, gotovo polovica ih je imala izražene umor, iscrpljenost, glavobolje i mialgije da im je to utjecalo na život. 

  • Imaju osjećaj da im mozak na kratko prestane raditi, smetnje tijekom koncentracije i pamćenja, nemogućnost fokusiranja, otežano učenje novih stvari, teško pronalaze riječi u razgovoru te lošu prostornu orijentaciju – opisala je dr. Supanc navodeći da su neki od simptoma jedinstveni za COVID dok se neki pak javljaju pri oporavku od kritičnih bolesti poput sepse

Autopsija mozga preminulih

Kako je navela dr. Supanc nedavno objavljeno istraživačko pismo prikazalo je rezultate autopsije mozga u preminulih od ove infekcije i prvi put se jasno vidjelo kapilare moždanog korteksa začepljene megakriocitima, stanicama koje se inače normalno nalaze u koštanoj srži. 

Tema post COVID dijagnoze koja je već definirana konkretnim parametrima u nekim zemljama poput Velike Britanije zasigurno će biti aktualna i u Hrvatskoj. Prvo ovakvo događanje, koje su vodile prof.dr.sc. Vanja Bašić Kes i prof.dr.sc. Nikolina Bašić Jukić, detektiralo je što je hrvatska medicina i struka dosad kroz pandemiju uočila i upoznala o ovoj bolesti te njezinim posljedicama koje će dio ljudi zasigurno još dugo osjećati i nakon što prebole samu infekciju. 

Komentari
Sve vijesti