Briga zajednice

Istarski projekt za novi sustav jelovnika i zdrave prehrane u vrtićima

Autor: Suncana Glavak
event 05.03.2021.
Foto: freepik

Grad Pula, Zavod za javno zdravstvo Istarske županije i EU fondovi u projektu planiranja zdravih jelovnika izgrađuju mrežu u zajednici kako bi se spriječili pretilost i omogućili zdrav rast i razvoj.

Grad Pula i Zavod za javno zdravstvo Istarske županije sredstvima iz EU socijalnog fonda od oko 498.485 kuna posebnim se projektom bave uvođenjem novih sustava jelovnika u predškolske ustanove. Izgrađuju mrežu zdravstvenih djelatnika, odgajatelja, dječjih vrtića, njihovih osnivača, roditelja i djece, kuhinjskog i zdravstvenog osoblja, ravnatelja ustanova u novi sustav brige zajednice o zdravim obrocima za djecu.  Priprema obroka s uravnoteženom količinom soli i šećera, kako je na webinaru o prehrani predškolske djece, iznijela epidemiologinja dr. Olga Dabović Rac, posebno je važan. Djeca u predškolskim ustanovama konzumiraju oko 80 posto dnevnih obroka, a o uravnoteženom i raznolikom unosu nutrijenata ovisi ne samo dječji rast i razvoj nego i zdravstveno stanje u odrasloj dobi. Navike se stječu u djetinjstvu i predškolsko je doba pravo vrijeme da se i djecu uči koracima koji vode pravilnim izborima u prehrani. 

Pažnja na količinu skrivene soli

Spomenimo samo jedan element, sol. Skrivene su soli u mnogim polugotovim i gotovim proizvodima, dnevno odrasla osoba ima potrebe za 5 grama soli, a dijete u razvoju treba tek 1 gram! No, prosječna potrošnja stanovnika Hrvatske je dnevno 11 grama soli. Stoga iz obroka koje dijete ima treba izbaciti suhomesnate prerađevine poput salame, šunke, pršuta, slanih sireva i sličnih slanih i prerađenih namirnica. 

Mliječni su obroci nužnost, ali ne kupljeni nego u obliku mlijeka, običnih jogurta i sirnih namaza pripremljenih kod kuće sa začinskim biljem, a može i s dodatkom voća ili sjemenki i grahorica te žitarica. Dnevne potrebe predškolskog djeteta za kalcijem su 800 miligrama, a jedna ga šalica mlijeka ima 285 miligrama. Sirni namaz se može uz vrhnje spravljati kući s domaćim, sezonskim i svježim, a ne industrijskim začinima. Općenito industrijski obrađena hrana nije preporučljiva za djecu, ali zbog specifičnosti uzrasta ne prihvaćaju sva djeca nužnu raznolikost prehrane.

Povezani za dječju dobrobit

Neki su skloniji slatkišima, iako je dnevno nužno voće i povrće, bijelo meso i barem dvaput tjedno riba. Djeca katkad odbijaju jela koja se jedu žlicom, ali tradicionalna kuhinja s varivima, pirjanom, a ne hranom prženom u ulju jako su preporučljive. Već u dječjoj dobi zbog preslatkih industrijskih deserta, uočava se ako je zajednica povezana u mreži oko dječje dobrobiti, pretilost, poremećaji hranjenja, alergije ili intolerancija na hranu. Treba ih prepoznati. Mediteranski način prehrane uz zdrave stilove življenja cijele obitelji, najbolji je put ka čuvanju zdravlja i psihofizičkih kapaciteta koje djeca ubrzano razvijaju. 

Svježi sir, vrhnje, malo maslinova ulja te pečena mrkva dati će djeci zanimljiv i ukusan obrok sa svježim začinima, a ako žele desert, ista kombinacija s jogurtom i vrlo malo meda dodatno će ga zasladiti. Pekarski proizvodi imaju dosta skrivenih soli, ali i ostali pa treba pomno čitati deklaracije. Prstohvat soli je oko 0,5 grama, sol na vrh noža je 0.25 grama, djeca ne trebaju više od grama dnevno stoga je velika dobrobit njihovu zdravlju hrana bez viška soli.  

Rođendani bez slatkiša

Sokovi apsolutni nisu potrebni djeci u razvoju i voda je njihov najvažniji izvor hidratacije. Trebaju je puno, a ako baš žele, roditelji ih mogu ne nagrađivati sokovima nego u posudu s vodom iscijediti malo soka limuna i naranče. Čak i voda s okusom kupljena u trgovini ima dodanih šećera. Ako su djeca bezvoljna, odaju znakove umora i nevoljko se igraju, a manje jedu, treba pomisliti i na anemiju. Raznolike mahunarke, orašasti plodovi, voće i lisnato zeleno povrće dobar su izvor nutrijenata, ali kod nedostatka željeza nakon obroka nužan je vitamin C da bi se ono apsorbiralo, opet u najprirodnijem obliku. 

Rođendani bez slatkiša urodili su kreativnim radionicama po ustanovama za djecu i vrtićima i školama diljem Istre pa su tako nastale zdrave voćne grickalice, kuglice od sjemenki i malo meda ili sa žitaricama, voćni ražnjići, domaći pudinzi i jogurti s dodanim voćem. Ipak, med djeci ne treba davati u dobi do godinu dana i naravno i tada u malim količinama. Uz smjernice za planiranje zdravih obroka na dnevnoj i tjednoj bazi, važna je i količina i ponekad toplina tj. temperatura  obroka na koju pojedino dijete može biti osjetljivo. Jaja su cjelovita i za djecu zdrava namirnica. 

Komentari
Sve vijesti