PREDVIĐANJA PANDEMIJA

Kako spriječiti buduće zdravstvene katastrofe? Pandemiju poput COVID-a 19 znanstvenici će moći predvidjeti

Autor: Suncana Glavak
event 10.04.2021.
Belo,Horizonte/minas,Gerais/brazil,-,February,15th,2020:,Street,Carnival,In

Značajan dio utjecaja na širenje bolesti koje su tek u nastajanju imaju i klimatske promjene povezane s ljudskim utjecajem.

Ljudi stvaraju ili pogoršavaju uvjete okoliša koji bi mogli dovesti do daljnjih pandemija, otkriva novo istraživanje Sveučilišta u Sydneyu. Kopno, zemljišta, gustoća ljudske populacije i šumska područja povezani su sa zoonozama, i bolestima poput COVID-a 19. Indeks humanog razvoja, prosječna godišnja temperatura i izdaci za zdravlje mogu razviti predviđanja i za druge vrste bolesti. Istraživanje sugerira pritisak na ekosustave, klimatske promjene i gospodarski razvoj kao ključne čimbenike povezane s diversifikacijom patogena (agensi koji uzrokuju bolesti, poput virusa i bakterija). To može dovesti do izbijanja bolesti.

Istraživanje dr. Balbira B Singha, profesora Michaela Warda i izvanrednog profesora Navneet Dhanda, objavljeno je u međunarodnom časopisu Transboundary and Emerging Diseases. Otkriva veću raznolikost bolesti koje se prenose između životinja i ljudi u zemljama s višim prihodima s većim kopnenim površinama, gušćom ljudskom populacijom i većim šumskim pokrovom, iako nam je on, dakako, na svaki način dragocjen. Studija, također, potvrđuje da su sve veći rast i gustoća stanovništva glavni pokretači nastanka zoonoza. Globalna ljudska populacija povećala se s oko 1,6 milijardi, koliko je iznosila 1900. godine na oko 7,8 milijardi danas, sa strahovitim povećanjem pritiska i utjecaja na ekosustave. Kako se ljudska populacija povećava, tako se povećava i potražnja za stanovanjem, pa ljudi posežu za prirodnim staništima drugih bioloških vrsta. To povećava interakciju između divljih životinja, domaćih životinja i ljudskih bića što pak, povećava potencijal za skokove uzročnika bolesti sa životinja na ljude. Do danas su takve bolesti bile manje ili više uspješno ograničavane, ali i dalje smo frustrirani u razumijevanju zašto se bolesti nastavljaju pojavljivati u sve težim oblicima do krajnosti kakvu predstavlja COVID-19, rekao je profesor Ward, stručnjak za zarazne bolesti. Zato istraživanja poput ovih mogu pomoći u usporavanju i možda čak sprečavanju novih pandemija.

Zoonoze i nove ljudske bolesti

Ostale bolesti koje su sa životinja prešle na ljude nedavno su također teško pogodile ljudsku populaciju a uključuju SARS, ptičju (H5N1) i svinjsku (H1N1) gripu, ebolu i Nipah – virus.

Istraživači su otkrili čimbenike na razini zemlje koji predviđaju tri kategorije bolesti: zoonoze koje se prenose sa životinja na ljude, novonastale (novootkrivene bolesti ili one bolesti koje su se pojavile ili su se dogodile na novim mjestima) i bolesti koje ljudi već znaju.

Zoonoze ovise o veličini kopnenih i šumskih površina, gustoći naseljenosti, među ostalim. 

Područja s velikom raznolikošću zoonotskih bolesti uključuju Europu, Sjevernu Ameriku, Latinsku Ameriku, Australiju i Kinu. Bolesti u nastajanju ovise o veličini kopnenih površina, gustoći naseljenosti, kao i indeksu humanog razvoja. Područja s velikom raznolikošću takvih bolesti u nastajanju uključuju Europu, Sjevernu Ameriku, i druge. 

Bolesti za koje već znamo ovise o srednjim godišnjim temperaturama, količinama kiše i vlage, površini zemljišta, gustoći ljudske populacije, indeksu humanog razvoja, ali i izdvajanjima za zdravstvo i razvijenosti zdravstva. Područja s velikom raznolikošću tih bolesti uključuju Sjevernu Ameriku, Latinsku Ameriku, Kinu i Indiju.

“Zemlje na zemljopisnoj dužini Brazila, razvijene zemlje poput SAD-a i Indije, kaže prof. Ward, mogu predviđati veću raznolikost novih bolesti”.

Najmanje dvije su vremenske varijable u istraživanjima, poput temperature i kiše, mogle utjecati na raznolikost bolesti. Neki patogeni množe se na toplini, drugi pri vlazi. Vremenski faktori u kombinaciji s klimatskim promjenama pod utjecajem čovjeka, ne samo da štete okolišu, već su odgovorni za pojavu zaraznih bolesti, poput COVID-1a 9.

Modeli za suzbijanje epidemija

Analiza sugerira da održivi razvoj nije presudan samo za održavanje ekosustava i usporavanje klimatskih promjena; on može biti osnova za kontrolu bolesti, ublažavanje ili prevenciju, ističu znanstvenici. Primjena podataka iz spomenutih istraživanja na nacionalnoj razini može stvoriti specifičan model za svaku zemlju i koristiti ih za usmjeravanje svojih javnih zdravstvenih politika i planiranje budućih potencijalnih pandemija.

Autori su za razvoj tog modela koristili 13.892 jedinstvene kombinacije patogena, 49 socioekonomskih i okolišnih varijabli i to iz 190 zemalja. Tako se došlo do statističkih modela za identificiranje pokretača mogućih novih bolesti kao i zoonoza. To veliko istraživanje poduprla je australska Vlada u nakani da se bolje štiti i razvija modele sprječavanja budućih zdravstvenih katastrofa.

Komentari
Sve vijesti