Intervju - Svjetski dan bubrega

Kvalitetan život s bubrežnom bolešću je moguć, a dobra nefrološka skrb treba biti svima dostupna

Autor: Redakcija
event 11.03.2021.
Foto: prof.dr.sc. Lada Zibar

Svjetski dan bubrega pravi je trenutak za, da tako kažemo, inventuru situacije s bubrežnim bolestima u Hrvatskoj gdje je procjena kako od njih boluje svaka deseta odrasla osoba. Koje su mogućnosti liječenja, što možemo sami učiniti za zdravlje svojih bubrega, dio je pitanja na koje odgovore kroz ovaj razgovor daje prof.dr.sc. Lada Zibar, liječnica KB Merkur i istaknuto ime hrvatske nefrologije.

Što su sve bubrežne bolesti i koliko su učestale u Hrvatskoj?

Bubrežne bolesti su vrlo raznolike prema vrsti, ali možemo reći da se zapravo najčešće susrećemo s onim bubrežnim bolestima koje su dio kliničke slike drugih najčešćih bolesti današnjice, a to su arterijska hipertenzija i šećerna bolest. Te su tzv. kronične nezarazne bolesti epidemijskih razmjera i mi to tako upravo i vidimo u nefrološkim ambulantama. Smatra se da čak svaka deseta odrasla osoba boluje od neke bubrežne bolesti, pa tako i u našoj zemlji.

Koji su najčešći uzroci glavnih kroničnih bubrežnih oboljenja i što svatko od nas može učiniti da ih spriječimo?

Osim navedenih bubrežnih posljedica dugogodišnje hipertenzije i šećerne bolesti, susrećemo se sa specifičnijim bubrežnim bolestima, a to su kronične upale bubrega i to one neinfektivne, većinom autoimune geneze. Radi se o glomerulonefritisima. I oni se mogu javiti u sklopu sustavnih bolesti, poput lupusa. Za razliku od hipertenzije ili dijabetesa, u mlađih će osoba glomerulonefritis češće biti uzrok bubrežne bolesti, iako se i u mladih već mogu vidjeti posljedice i hipertenzije i dijabetesa, osobito ako se radi o šećernoj bolesti tipa 1. Povijesno su češće no danas bile zastupljene kronične infektivne bubrežne bolesti. Ne smiju se zanemariti ni anomalije mokraćnog sustava s kojima se osoba rađa i nasljedne bolesti koje mogu dovesti do kliničkog izražaja već u najranijoj, ali ponekad tek u odrasloj dobi. Pojedinci trebaju prvo biti sustavno educirani o osnovnim obilježjima bubrežnih bolesti kako bi ih eventualno znali i mogli spriječiti.

Ovogodišnja poruka Svjetskog dana glasi Živjeti dobro s bubrežnom bolešću – kakva je uopće kvaliteta života bubrežnih bolesnika?

Da, poruka je ove godine drukčija no inače, vrlo je orijentirana na bolesnikov doživljaj zadovoljstva koji nije uvijek potpuno sukladan strogim medicinskim ishodima. Mi smo uvjereni da dobrom suradnjom između bubrežnih bolesnika i nefrologa te medicinskih sestara i drugog zdravstvenog, a katkad i nezdravstvenog osoblja koje je uključeno u skrb o ovim bolesnicima, možemo pružiti više od „samo“ poželjnog medicinskog ishoda. Stoga je ovogodišnja poruka nekakav vrh zajedničkih težnji i bolesnika i nas, a to je da im se omogući dobar, kvalitetan život s bubrežnom bolešću, a ne samo unatoč njoj. Pri tome je iznimno važna dobra komunikacija kao i informiranost bolesnika. A to podrazumijeva našu aktivnu edukaciju bolesnika i njihovih obitelji. Jer zdravlje je prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije psihičko, fizičko i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. I upravo briga o svim navedenim sastavnicama zdravlja predstavlja naše ciljeve. U skrb za naše bolesnike uključujemo razne stručnjake poput psihijatara i nutricionista.

Koje su neke naše prednosti u dijagnostici i liječenju bubrežnih bolesti, a što bi trebali unaprijediti?

Bubrežne se bolesti danas značajno bolje i dijagnosticiraju i liječe nego koncem prošloga stoljeća. Nedostatak je, prema mome dojmu, nejednaka dostupnost svih mogućnosti svima. Zbog toga je izuzetno važno dobrom nefrološkom skrbi moći obuhvatiti i najudaljenija područja naše zemlje. A to nije uvijek jednostavno, s obzirom na kroničan napredujući nedostatak liječnika, medicinskih sestara i drugih stručnjaka koji su potrebni za multidisciplinaran pristup ovom problemu. Hrvatska ima izvrsnu nefrologiju, nefropatologiju, transplantaciju, ali puno toga počiva na entuzijazmu, a ne na popunjenim objektivnim kadrovskim potrebama, prvenstveno u brojčanom smislu. Vrhunska dijagnostika je moguća, ali bi ju trebalo pojačati i većim brojem stručnjaka i opremom.

Ljude često zbunjuje što nisu osjećali ili nisu znali prepoznati neke probleme, simptome – koji su, da kažem, glavni znakovi da nešto nije u redu s bubrezima?

Bubrežne su bolesti prilično podmukle i ne očituju se često sve do uznapredovalog stupnja, kada mogu ugrozizi život. Zbog toga je važno raditi tzv. probir na bubrežne bolesti, barem pregledom mokraće i mjerenjem krvnog tlaka. Simptomi i znakovi poput otoka nogu, ruku, lica ili teškoća s mokrenjem svakako mogu upućivati na bubrežnu bolest. Ono što bolesnike najviše zbunjuje je što bubrezi ne bole ili barem najčešće ne bole. Ako osoba već boluje od neke kronične bolesti poput šećerne bolesti, hipertenzije ili npr. lupusa, tada treba redovito kontrolirati bubrežnu funkciju jer se, nažalost, može očekivati pojava bubrežnog oštećenja.

Što bi poručili svakom pojedincu, kako da čuva zdravlje svojih bubrega?

Upravo u ovogodišnjoj kampanji u vezi sa Svjetskim danom bubrega promičemo tzv. osam zlatnih pravila za bubrežno zdravlje – tjelesnu aktivnost, kontrolu šećera u krvi, piti dovoljno tekućine, kontrolira krvnog tlaka, prestanak pušenja, zdrava prehrana, ne uzimati nekritično lijekove bez da ih je liječnik propisao, osobito lijekove protiv boli, te nefrološki pregled u slučaju već postojećih bolesti koje mogu biti povezane s bubrežnim bolestima ili ako postoji bubrežna bolest u obitelji.

Koji su daljnji planovi struke što se tiče bubrežnih bolesti – planirani, očekivani iskorak, neka nužnost koja će još više unaprijediti liječenje ovih bolesti?

Planovi su vezani za razvoj na putu na kojemu se već nalazimo. Već sada pratimo sve suvremene smjernice u dijagnostici i liječenju naših bolesnika. Dijaliza ima dugu tradiciju u našoj zemlji i revolucionarno je preokrenula sudbinu brojnih bubrežnih bolesnika. Transplantacija bubrega je tu sudbinu dodatno iz temelja unaprijedila. U transplantaciji smo u europskom i svjetskom vrhu. Tako ćemo i nastaviti, ali trebamo širu logistiku koja bi nam omogućila stvarno dostatnu opremljenost u nacionalnim razmjerima. Potrebno nam je da zdravstvena politika bolje prepozna koliko su važne bubrežne bolesti i koliko i kako je potrebno uložiti truda za optimalnu skrb o ovim bolesnicima. Na dobrom smo putu, ali se uvijek može bolje. Stručno društvo Hrvatskog liječničkog zbora – Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) svakako zna kako i na to upućujemo zdravstvenu administraciju. Ta nam je suradnja izuzetno bitna radi dobrobiti naših bolesnika.

Kakva je pojavnost ovih bolesti u pedijatrijskoj populaciji?

Nažalost ni dječja populacija nije pošteđena bubrežnih bolesti, no nasreću svakako rjeđe nego u odraslih. O njima brinu pedijatri kojima je nefrologija uža specijalizacija. A mi, nefrolozi „za odrasle“ ih „naslijedimo“ od pedijatara i pratimo dalje, u odrasloj dobi. Uzroci bubrežnih bolesti u djece su drukčijeg profila nego u odraslih, često su posljedica razvojnih anomalija, ali neke bolesti, poput npr. glomerulonefritisa, mogu se javiti, osim u odrasloj, već i u dječjoj dobi.

I svakako vas molim poruku bubrežnim bolesnicima o COVID-u i cijepljenju protiv te bolesti ?

U ovo nesretno vrijeme ni Svjetski dan bubrega ne može zanemariti činjenicu da danas svijetom vlada pandemija COVID-19, u pravom smislu riječi „vlada“. Bubrežni bolesnici su pod povećanim rizikom i obolijevanja od ove bolesti, ali i od težih kliničkih slika i lošijih ishoda. Stoga su oni prioritetni za cijepljenje protiv ove bolesti i njihovo cijepljenje se provodi diljem Hrvatske. Iako istraživanja nisu rađena na bolesnicima poput naših, nakon proučavanja svih dostupnih podataka i onoga što mi u medicini zovemo dokazima, zaključili smo da je za bubrežne bolesnike preporučeno cijepljenje protiv COVID-19 i to jednim od triju za sada odobrenih cjepiva u našoj zemlji. O tome možete pročitati na stranicama našeg stručnog društva – HDNDT-a (www.hdndt.org)

Koristim priliku zahvaliti medijima koji nas i ove godine podržavaju u promidžbi poruka Svjetskog dana bubrega.


Komentari
Sve vijesti