Mapiranje lica – što koža govori o zdravlju?

Autor: Suncana Glavak
event 03.02.2021.
foto: dr. Tea Brozičević

Preko kože organizam ‘komunicira’ s okolinom, pa je gotovo nemoguće ne zapitati se možemo li upravo ‘čitajući’ kožu našeg lica saznati nešto više o vlastitom zdravlju?

Preko kože organizam ‘komunicira’ s okolinom, pa je gotovo nemoguće ne zapitati se možemo li upravo ‘čitajući’ kožu našeg lica saznati nešto više o vlastitom zdravlju?

Naš je vanjski izgled povezan s našim stanjem, metabolizmom, unutarnjošću. Često ćemo kod prolaznika na ulici uočiti, primjerice, podočnjake, umornu kožu, crvenilo ili „prištiće“ i možda se zapitati kroz kakve teškoće prolazi ta osoba? Lice je ogledalo vanjskog svijeta i najčešće dobar pokazatelj našeg stanja ‘iznutra’ kaže nam dr.Tea Brozičević, specijalistica dermatologije i venerologije i Voditeljica Odjela dermatologije i kozmetologije Poliklinike Terme Selce.
Male bebe, primjerice, imaju savršenu mekoću i „putenost“ kože. Ipak, u današnje vrijeme sve češće prisutna je pojava dojenačkih dermatitisa. Najčešće su to simptomi atopijskog dermatitisa ili neurodermatitisa, koji se ispoljavaju kao crvenilo, osip ili svrbež. Ovo je pokazatelj niže imunološke otpornosti djeteta i reakcije kože na okolinske uvjete kojima je izložena od najranije dobi.

Dijagnostika prema tradicionalnim medicinskim praksama

Kako bi se olakšala dijagnoza nekih stanja unutar tijela u povijesti su se primjenjivale različite metode ‘čitanja’ promjena na licu ili koži. Alternativni medicinski pristupi, poput Ayurvede, lice promatraju kao ogledalo uma i tijela. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini lice predstavlja kartu koja dešifrira ‘jezik’ uma, tijela i duše. Danas je poznat termin „mapping“ lica.

Jednostavnije, face mapping tehnika zasniva se na principu da je sve ono izvana, izravan odraz onoga što se događa iznutra. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se naša tijela samostalno reguliraju, ima smisla da ono što utječe na jedan organ, istovremeno utječe i na organizam u cjelini.
Naša koža naš je najveći organ i čini ‘platno’ našeg vanjskog tijela. Iz toga proizlazi da, ako postoji promijenjeno stanje kože, moguće je da se određena promjena dogodila i unutar organizma.
Poremećaji kože poput prištića, osipa ili promjena boje/tonusa kože mogu značiti unutarnji problem, koji treba riješiti, kako bi se liječila koža i postiglo optimalno zdravlje. Sve više se dermatološki poremećaji i promjene na licu povezuju s poremećajem homeostaze (ravnoteže) u cijelom organizmu.

Tako primjerice, osobe s izrazito upaljenim aknama u području donje trećine lica i vrata vrlo često imaju tegobe hormonalnog porijekla (višak androgenih hormona, policistični jajnici, disbalans lučenja hormona štitnjače, itd.). Stres vrlo često uzrokuje pojavu akni, kao i
samostalno kopanje po licu, jer omogućuje bakterijama da se nastane. Predmenstrualni simptomi (hormonalne promjene uzrokuju i promjene raspoloženja i nastanak akni) svakoj ženi barem jednom u životu ‘pokvarili’ su dan. Jedna poznata znanstvena studija pokazala je kako su studenti tijekom polaganja ispita češće imali dermatološke probleme, poglavito upalne akne.  

Itekako značajna je i hrana koju jedemo, pa i problemi sa želucem, primjerice bakterija Helicobacter pylori. Da imaju ovu bakteriju pacijenti često nisu niti svjesni, a ona može biti direktni uzročnik tegoba na koži lica, poput crvenila, svrbeži, akni, perutanja, pa čak i ispucalih kapilara, a onda I glavobolje, alergijske reakcije, nadutost i drugo. Kada sretnemo osobu s izrazito crvenim nosom i izraženim kapilarama, često ćemo ga svrstati u kategoriju ljudi koji vole „zaviriti“ u čašicu, premda postoji mogućnost da je riječ o naprednom stadija rozaceje, što ne mora biti povezano s konzumacijom alkohola.
Natečenost lica i kapaka, tamni podočnjaci i vrećice ispod očiju ukazuju na potencijalne probleme s eliminacijom toksina iz organizma i tegobe s bubrezima i jetrom. Iznimno uočljive kapilare i teleangiektazije na licu, crvenilo oko nosa i hipersenzitivnost kože može nam kazati mnogo toga o krvnom tlaku pacijenta, menopauzalnom razdoblju kod žena ili tegobama s plućima.

Slušajte kožu, reagirajte na vrijeme

Svakodnevna fizička aktivnost, zdrava prehrana, konzumacija velike količine tekućine i namirnica bogatih antioksidansima djelovat će blagotvorno na kožu, pa nije čudo da se osoba prozračnog, putenog tena i zdravog sjaja vrlo lako povezuje sa zdravim životnim stilom.

dr. Tea Brozičević

Lijekovi koje koristimo ‘vidljivi’ su na koži

Osobe žućkasto sivog tena, s borama oko usana i očiju, imaju kožu “strastvenoga” pušača. Sve navedeno dovodi do začaranog kruga, u kojem unutarnji disbalans izaziva reakcije na koži i opet nezadovoljstvo izgledom kože, podsjeća dr. Brozičević.
Važno je reagirati na vrijeme, ne čekati da tegobe predugo traju, sami rješavati tegobe na neadekvatan način ili “googlati” potencijalna rješenja. Bez obzira na to što vam govori vaša koža, slušajte ju! Od velike je važnosti čim prije krenuti s potrebnom terapijom, dobiti smjernice o prehrani ili načinu života. Poznato je kako ona istinska ljepota dolazi iznutra. Dolazi od onog emocionalnog, mentalnog, pa onda i fizičkog. Doista ne postoji tretman ljepote koji se može usporediti s dobrim zdravljem, zdravim moralom i jasnim umom

Lijekovi koje koristimo također mogu ostaviti poruke na našoj koži. U ljetnom periodu, posebno treba upozoriti pacijente koje koriste kontraceptivnu terapiju, da pritom koriste i iznimno visoku UVA/UVB zaštitu. U suprotnom postoji rizik od stvaranja smeđih mrlja na licu. Pacijenti koji su na tetraciklinskim antibioticima moraju izbjegavati izlaganje suncu, radi iznimne fotosenzitivnosti.
Na znakove alergijskih reakcija na licu, jedno od važnih svakako je i pitanje koristi li pacijent i kakve lijekove. Dijabetičari su pak vrlo često skloniji isušivanju kože, ljuskanju i iritacijama.
Ljeti mnogi teže brončanoj boji kože i preplanulom tenu. Pojava smeđih mrlja na koži, intenzivnijih od klasičnih sunčevih pjegica, vrlo često može ukazivati na osciliranje spolnih hormona, odnosno viška estrogena, ali i na probleme s nadbubrežnom žlijezdom.

Komentari
Sve vijesti