Pandemijski menu

Nema dokaza da ikakva prehrana ili dodatak prehrani mogu zaštititi od COVID-19

Autor: Suncana Glavak
event 14.04.2021.
Foto: Shutterstock

Nema čudotvornih namirnica, ali mnoge imaju važne nutrijente pa pretjerivanje sa suplementima ili samo nekim namirnicama, nije obrana od bolesti u mjeri u kojoj je to uvijek cjelovita, raznovrsna prehrana i najvažnije, u umjerenim količinama.

Dok pandemija bukti svakojakih se preporuka našlo o prehrani koja bi pojačala imunitet. Naravno da je hrana u uskoj vezi sa zdravljem, no da li su baš sve tvrdnje koje se množe istina ili mitovi.

Od špinata do batata i papaje, od brokule do voća, sve vam treba, ali superhrana ne postoji, postoje dobri izbori, loši izbori i umjerenost te lepeza između njih. Zasad nema dokaza da neka hrana (ili dodatak) može zaštititi od COVID-19 iako istraživanja traju i opsežna su.

Koncept jačanja imunološkog sustava je osobit, kaže Michael Starnbach, profesor mikrobiologije na Harvard Medical School. Imunološki sustav vrlo je fino podešen stroj u kojem svi dijelovi rade na održavanju obrane od stranih osvajača, ali da ne budu previše reaktivni. Pretjerano reagiranje nagnulo bi ravnotežu prema uzrokovanju autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili lupusa. Dakle, ideja da ćete globalno pojačati svoju obranu od patogena tako da s bilo čime pretjerate, ne uzima u obzir način funkcioniranja imunološkog sustava- napominje Starnbach.

Oprez sa suplementima

Naravno, postoji jedan isprobani način za jačanje imuniteta: cjepiva. To je jedina javnozdravstvena intervencija koja je izuzetno učinkovita u prevenciji zaraznih bolesti, kaže Starnbach. Ali, cjepiva ne povećavaju imunitet globalno nego specifično. Imunološki sustav ima mnogo dijelova, navodi Starnbach. Ako postoji privremeni porast u jednom dijelu njegovih stanica, to bi možda moglo biti nadoknađeno suzbijanjem drugih stanica, kako bi se sve održalo u ravnoteži. Kod COVID bolesti stoga treba biti oprezan sa suplementima ili njihovim dodavanjem bez stručnog mišljenja.
Hranjive tvari pomažu ako vam nedostaju, ističu eksperti, i “kvaka” je obično u tome što deficit uzrokuje loša prehrana, a ponaosob je teško odrediti koliko i čega kome nedostaje. Na primjer, neki su od savjeta da se od COVID-a možemo braniti namirnicama za imunitet poput crvene paprike, brokule, jagoda, špinata i gljiva jer sadrže cink, beta-karoten ili vitamine C, D ili E. Istina jest da te namirnice uobičajeno trebamo, ne samo u pandemiji. Ako snažno pothranjenim ili loše hranjenim osobama preporučite kako objed treba izgledati, sigurno će profitirati.

Manjak vitamina D

Jedan od vitamina kojeg ljudi globalno dobivaju premalo je dokazano vitamin D. Analiza 25 randomiziranih kontroliranih ispitivanja na otprilike 11 000 ljudi izvijestila je o 20 posto manjem riziku od akutnih infekcija respiratornog trakta kod onih koji su dobivali vitamin D svakodnevno ili tjedno. Analiza objavljena u britanskom medicinskom časopisu promatrala je infekcije poput prehlade i gripe, ali ne COVID-19. No, vitamin D imao je najveći utjecaj na ljude s razinama u krvi ispod 10 nanograma po mililitru, što je britanska definicija nedostatka. Dodavanje vitamina D u tom slučaju nije opet čarobni instrument nego dodatak da se metabolizam održi u normalnoj funkciji.

Više nije uvijek i bolje

Uz cink, spominju se i visoke doze vitamina C međutim, istraživanja s tim suplementima, zasad nisu donijela ništa senzacionalno. Da, trebaju nam, ali kao sastavni dio prehrane. Vitamin E, također važan za opće stanje organizma, inače topiv u mastima, isto treba ostati u preporučenim dozama jer više nije uvijek bolje objašnjavaju znanstvenici jer tako što ćete uzeti nekog suplementa 10 puta više neće 10 puta bolje djelovati. Organizam nije takav linearni i jednostavni mehanizam. Odvjetnici Nutrition Action centra dobili su nekoliko tužbi protiv tvrtki koje su svoje proizvode reklamirale kao za “jačanje imuniteta”, “s “dodatkom antioksidansa” vrijednih desetke milijuna dolara. Na koncu su te nedokazane tvrdnje morale skinuti s reklama jer su potrošače dovodile u zablude.

Uloga probiotika u pandemiji


Posebna skupina funkcionalne hrane su probiotici. Sve su fermentirane namirnice dobre za organizam, pa tako i jogurt, kiselo mlijeko, pravi kefir. No, i o tome treba znati malo više, koji i kakvi probiotici čemu pridonose i koliko ih treba biti u nekom preparatu ili hrani da bismo joj dali poseban značaj. Ipak, oko toga se stručnjaci slažu, znamo da organizmi mikrobiota koji žive s nama imaju važan utjecaj na naše cjelokupno zdravlje, a to uključuje i imunološki sustav”, kaže Starnbach.
Dakle, svakako jedite brokulu, papriku i naranče, ali kao dio raznovrsne prehrane da biste dobili nutrijente koje ljudski organizam treba, savjetuje.


Istina jest da su u svim zemljama teže COVID infekciju prolazili pretili, osobe s visokim krvnim tlakom , bolestima srca i dijabetesom, kaže Stephen Juraschek, docent medicine na Harvard Medical School. U svakom slučaju te zdravstvene probleme vrijedi izbjegavati i bez COVID-a, a pravilna prehrana može smanjiti rizik od svih nabrojanih bolesti. Dok će neki nutricionistički smjerovi preferirati mediteransku prehranu, ili DASH prehranu koja smanjuje soli i značajno utječe na reguliranje hipertenzije i masnoća u krvi, obje preferiraju nezasićene masnoće, manje crvenog mesa te izbjegavanje rafinirane ugljikohidrate i slatkiše.

To su, pak, studijama temeljito dokazane činjenice pa se bolje orijentirati na umjerenost, raznovrsnost, dovoljno voća i povrća, maslinovo ulje. No, bitno je i da porcije budu male pa je dakako puno bolje hranu uzimati češće manje količine koje poput infuzije drže hormone reguliranima, bez naglih skokova koje izazove primjerice, šećerni udar nakon slatkiša. Zapravo, najgora posljedica COVID-a, kad je prehrana u pitanju što su ljudi za vrijeme duljih boravaka kući jeli više nego inače i to to ne baš probrane namirnice.
Ako je ikad bilo vrijeme da se odlučite za zdravu prehranu to je upravo sada, kad pandemija pokazuje svoja nagora lica i brojne dodatne rizike.

Komentari
Sve vijesti