BOLEST I PREHRANA

Oboljeli od multiple skleroze trebaju jesti vlakna te izbjegavati masti i šećere

Autor: Prof. dr. sc. Goran Roic
event 15.05.2021.
Foto:Shutterstock

Iako za sada ne postoji posebna dijeta za multiplu sklerozu, hrana koju jedu oboljeli utječe na razinu energije, funkciju mokraćnog mjehura i rad crijeva, kao i na cjelokupno zdravstveno stanje pojedinca, kaže akademkinja Vida Demarin.

Očuvanje dobrog zdravlja najveći je i najvažniji izazov osobama s kroničnim bolestima, a uravnotežena i dobro isplanirana prehrana pomaže u ostvarenju ovog cilja. Utjecaj prehrane na multiplu sklerozu je dvojak, ističe neurologinja akademkinja Vida Demarin. Jer dok neke namirnice potiču prevenciju progresije bolesti, druge pomažu savladavanju simptoma.

– Usprkos tome što za sada nema priznatih prehrambenih preporuka za osobe koje boluju od multiple skleroze, Nacionalno društvo za multiplu sklerozu, National Multiple Sclerosis Society, savjetuje izbjegavanje nekih namirnica. Preporučuju prehranu siromašnu masnoćama i bogatu vlaknima, sličnu onoj koju svojim bolesnicima preporuča American Cancer Society and the American Heart Association. Smatraju da je zbog prirode bolesti teško mjeriti stvarni učinak prehrane na tijek bolesti. No glavni savjet je izbjegavanje određenih namirnica, poput zasićenih masti – kaže prof.dr. Demarin dodajući da je nemasnu hranu još 1948. godine predložio dr. Roy Swank, koji je smatrao da zasićene masnože životinjskog porijeka i tropska ulja pogoršavaju simptome bolesti.

Bez gaziranih pića, alkohola i kave

Manjkavost njegovog istraživanja je, ističe neurologinja, nedostatak kontrolne skupine i nemogućnost praćenja promjena jer se sve zbivalo prije postojanja magnetske rezonance. No, smanjenje unosa masnoća ispod 15 grama dnevno smatra se općenito zdravim i pozitivnim pothvatom. Analizom rezultata iz sestrinske studije, Nurses’ Health Study, nije se dokazala poveznica konzumiranja masnoća s razvojem multiple skleroze. Također, znanost nije potvrdila teoretsku vezu između osjetljivosti na mliječne proizvode i pogoršanja bolesti, nastavlja akademkinja Demarin. Svakako je preporučljivo izbjegavati gazirana pića, jer ona zajedno s kofeinom i alkoholom iritiraju mokraćni mjehur. No nema poveznice između aspartama (umjetnog zaslađivača) i multiple skleroze. Također, nema znanstvenih dokaza da rafinirani šećeri uzrokuju pogoršanje bolesti, ali oni imaju ulogu u pojačavanju umora, jednom od najčešćih simptoma bolesti.

Paleo prehrana je dobar put

  • Danas dokazi ukazuju na mogućnost poboljšanja simptoma ili čak regresije simptoma iz okvira multiple skleroze uz Paleo prehranu. Smatram da ova vrsta prehrane svakako zaslužuje biti spomenuta, ali zbog brojnih ograničenja možda nije primjenjiva za sve osobe s autoimunim bolestima. Paleo prehrana je sastavljena od namirnica koje su ljudskom rodu poznate iz davnina. To su namirnice poput mesa i ribe, povrća, orašastih plodova i sjemenki te neke vrste ulja i masnoća. Namirnice koje se ne koriste u ovoj vrsti prehrane su zrnje, mliječni proizvodi, rafinirani šećer i ostale prerađene namirnice – kaže prof.dr. Demarin.

Paleo prehrana, kao oblik borbe protiv multiple skleroze, preporuča morske alge jer su izvor joda, te istodobno savjetuje izbjegavanje glutena. Također, prema ovoj vrsti prehrane oboljeli od MS-a trebaju izbjegavati mliječne proizvode i jaja, ali je dopuštena konzumacija orašastih plodova, koštica i nekih ulja. Također, studije su pokazale povezanost celijakije, bolesti koju obilježava intolerancija na gluten, i multiple skleroze. Celijakija i multipla skleroza obje spadaju u autoimune bolesti, a celijakija može uzrokovati neurološke simptome nalik onima iz okvira multiple skleroze.

Paziti na unos vitamina D i E

U trenutku promjene načina prehrane ne treba očekivati trenutni rezultat. Dapače, opisuje se ponekad i dosta težak period adaptacije na novi režim. Prva dva tjedna su najteža, ali nakon njih slijedi povećanje energetskog statusa, mentalna oštrina, smanjenje umora i prava borba sa simptomima. No studije su pronašle i nedostatak Paleo prehrani. Istraživanja, doduše na malom broju ispitanika, pokazala su da strogo pridržavanje ovog režima prehrane može prouzročiti nedovoljan unos vitamina D i E, ističe akademkinja Demarin. Stoga, potreban je oprezan i educiran pristup promjeni prehrane i životnog stila.

– Nažalost ne postoji znanstveni dokaz da se prehranom može zaustaviti ili izlječiti bolest poput multiple skleroze. Postoje pojedinci koji su pokušali ovakav plan prehrane, a njihovo zdravstveno stanje se nije poboljšalo. Usprkos tome, znanstvenici tvrde da je ovakav pristup prehrani zdrav za svakoga, uključujući osobe oboljele od multiple skleroze. Smanjenje unosa količine šećera i procesirane hrane, redukcija rafiniranih ulja i povratak na izvorne masnoće svakako je zdravo. Poznati su i priznati pozitivni učinci ribe, orašastih plodova, koštunjavog voća i povrća na zdravlje.

Mnogi zapadnjaci su uvjereni da se dobro hrane, ali znanost pokazuje drugačije. Zapadnjačka prehrana se sastoji od malo voća i povrća, a iz žitarica smo maknuli minerale i vlakna. Osim toga, svi smo donekle skloni procesiranim prehrambenim proizvodima – zaključuje prof.dr. Demarin.

Komentari
Sve vijesti