Vodič kroz cjepiva

Većina cjepiva koja se koriste u svijetu ima samo blage i uobičajene nuspojave

Autor: Ivana Rimac Lesicki
event 05.04.2021.
Foto: Shutterstock

U svijetu je trenutno u primjeni trinaest odobrenih cjepiva protiv COVID-a. Uz svako od njih vežu se određene nuspojave, a prema onome što se do sada zna o njima, najveću učinkovitost od 95 posto ima cjepivo proizvođača Pfizer-BioNTech.

Popis svih odobrenih cjepiva

Ovo su cjepiva koja se sada primjenjuju u svijetu: BNT162b2 (Pfizer-BioNTech, mRNA, 95% učinkovitost), mRNA-1273 (Moderna, mRNA, 94,5 % učinkovitost), Ad26.COV2.S (Janssen, vektorsko, 66% učinkovitost, AZD1222 (Astra Zeneca, vektorsko, 81,3% učinkovitost), Covishield (Serum Institute of India, vektorsko, 81,3% učinkovitost), Ad5-nCov (CanSino, vektorsko, 65,28% učinkovitost), Sputnik V (Gamaleya, vektorsko, 91,6% učinkovitost), Covaxin (Bharat Biotech, inaktivirano, 80,6% učinkovitost), BBIBP-CorV (Sinopharm Peking, inaktivirano, 79,34% učinkovitost), Inactivated Vero Cell (Sinopharm Wuhan, inaktivirano, 72,51% učinkovitost), CoronaVac (Sinovac, inaktivirano, 50,38% učinkovitost), RBD-dimer (Anhui Zhifei Longcom, proteinsko, nepoznata učinkovitost) i EpiVacCorona (FBRI, proteinsko, nepoznata učinkovitost).

Svako cjepivo ima blage nuspojave

Postoje nuspojave koje se smatraju uobičajenima te će ih iskusiti većina cijepljenih, neovisno o tomu koje cjepivo prime. Prema stavovima Svjetske zdravstvene organizacije i američkog CDC-a (Centar za kontrolu bolesti i prevenciju), uobičajenim nuspojavama smatraju se povišena temperatura, umor, glavobolja, svrbež na koži, zimica i vrtoglavica. Cjepiva, naime, djeluju tako da potiču naš organizam na stvaranje imuniteta i proizvodnju antitijela koja će se aktivirati dospije li virus u organizam. Nijedno cjepivo ne može prouzročiti COVID-19, a dok tijelo stvara taj spomenuti imunitet, ove navedene nuspojave su normalne te obično prođu unutar dva do tri dana. U predviđene nuspojave ubraja se i oteklina ili crvenilo oko mjesta uboda te bol u gornjem dijelu ruke. Relevatne svjetske institucije, dakle, kažu da su ovakve blage nuspojave uobičajene za svih trinaest vrsta cjepiva koja se koriste u svijetu, niti jedno od njih nije iznimka. Otkako je krenulo cijepljenje, regulatorne agencije diljem svijeta pomno prate i bilježe sve prijavljene nuspojave te potom rade analizu kojoj je cilj utvrditi je li prijavljeno stanje doista u korelaciji s cjepivom.

Alergijske reakcije

Primjerice, uz mRNA cjepiva (Pfizer i Moderna) povezivale su se neke alergijske reakcije. Pretpostavka je da se te alergijske reakcije javljaju zbog kemijskog spoja PEG (polietilen glikol), koji se nikada prije nije koristio u cjepivima. No, koristi se u nekim drugim lijekovima koji mogu izazvati anafilaktički šok. Ipak, kada su cjepiva za COVID u pitanju, zaključak američkog FDA (Agencija za lijekove) je da su slučajevi anafilakse iznimno rijetki, dva do pet slučajeva na milijun cijepljenih. A i ti rijetki dosadašnji slučajevi su pokazali da je riječ o ljudima koji su i prije imali različite alergijske reakcije.

Jednake bojazni kao kod Pfizerovog i Moderninog cjepiva postoje i kod onog koje proizvodi Janssen. Ono, naime, sadrži kemijski spoj polisorbat 80, koji je strukturom vrlo sličan PEG-u. No, američki CDC kaže da su sva ova spomenuta cjepiva posve sigurna za ljude s uobičajenim alergijama, poput onih na hranu ili životinjsku dlaku.

Reakcije češće kod žena

Nadalje, CDC je u svojim analizama primijetio da su se nuspojave cijepljenja češće događale kod žena. U prvih mjesec dana cijepljenja u Americi, od ukupnog broja prijavljenih nuspojava čak 78,7 posto bilo je kod žena. Također, oni rijetki, ali mogući slučajevi anafilaksije su praktički sve bile žene. Stručnjaci pretpostavljaju da bi razlog mogao ležati u hormonima.

Kao što smo već spomenuli, za Pfizerovo i Modernino cjepivo prijavljuju se slične nuspojave. Javnost su najviše uzbunile vijesti iz Norveške, kada su 23 pacijenta umrla nakon cijepljenja Pfizerovim cjepivom, no nije dokazano da je upravo ono prouzročilo te smrti. Također, nakon primjene ovih cjepiva bilo je prijavljenih slučajeva trombocitopenije, no ni tu se nije dokazala poveznica s cjepivima. Što se tiče Janssenovog cjepiva, uz njega su se do sada vezale uobičajene nuspojave, dok je za Astra Zenecu priča već poznata – sumnje na stvaranje krvnih ugrušaka koja je demantirana no koja se i dalje istražuje od strane Europske agencije za lijekove (EMA).

Sputnik V bez teških nuspojava

Ruski Sputnik V se i dalje spominje kao moguća opcija za primjenu u Hrvatskoj. EMA upravo provodi proces odobrenja ovog cjepiva, a razmatra ga i HALMED, u kontekstu mogućeg intervetnog uvoza i prije EMA-inog odobrenja. U posljednje vrijeme mnogo ljudi iz Hrvatske odlazi u Srbiju na cijepljenje, gdje se , među ostalim, koristi upravo Sputnik V. Kod njega su do sada zabilježene samo uobičajene nuspojave, nije bilo teških. Jednaka je priča i s kineskim cjepivom Sinopharm – samo blage i uobičajene nuspojave. Isto vrijedi i za ostala cjepiva s popisa – ili su prijavljivane samo blage nuspojave ili se još čekaju detaljniji podaci.

Komentari
Sve vijesti